Apel


HRVATSKI INTELEKTUALCI ZA SLOBODU MIŠLJENJA

  1. Hrvatska javnost dulji niz godina svjedoči nastojanjima političara i političkih stranaka, da se pretvore u vrhovne tumače nacionalne i svjetske povijesti, poglavito povijesti 20. stoljeća i napose Drugoga svjetskog rata.
  2. To nastojanje se ne očituje samo u pokušajima manipulacije javnošću, nego i u težnjama da se takozvana povijesna istina propiše rezolucijama i deklaracijama političkih ustanova i njihovih parapolitičkih izdanaka, a ponekad i u pokušajima da se znanstvena istraživanja i interpretacije faktično ograniče odlukama pravosudnih tijela koje su donesene za pojedinačne, konkretne slučajeve.
  3. Historiografija je znanstvena disciplina, a ne ideološka batina. Njezina je zadaća istraživati i tumačiti prošlost, ne podređujući se današnjim ideološkim predodžbama i ne služeći sadašnjim političkim potrebama.
  4. Odvijajući se u kontekstu europskih i svjetskih političkih, svjetonazorskih, kulturnih, gospodarskih, vjerskih i drugih prijepora, povijest je hrvatskoga naroda u posljednje stoljeće i pol obilježena snažnim sukobima, koji su pridonijeli dubokim podjelama u hrvatskom društvu. One nisu otklonjene ni u Domovinskome ratu, koji je označio pobjedu borbe hrvatskoga naroda za neovisnošću i u kojem je stvorena i obranjena neovisna i demokratska hrvatska država.
  5. Te podjele su se odrazile i na historiografske prijepore i nedoumice koje traju desetljećima, i koje iz dana u dan rađaju novim spoznajama i novim interpretacijama. Te spoznaje i interpretacije se ne obaziru na političke i ideološke dogme, jer to nužno proizlazi iz karaktera historiografije kao znanstvene discipline. One su plod novih istraživanja, novootkrivenih dokumenata i svjedočenja. Svaki pokušaj da ih se ograniči i propiše političkim deklaracijama, zakonodavnim rješenjima ili pravosudnim odlukama, nasrtaj je na znanost, demokraciju i slobodu.
  6. Samo nedemokratski, totalitarni režimi propisuju istine, a samo oni koji o povijesti ne znaju ništa, ne znaju da je to propisivanje istine jedan od glavnih razloga njihove propasti. Potpuno iluzorno je misliti da se društveni prijepori, kao sastavnica svakoga demokratskog društva, mogu ukloniti represijom i zabranama. Svaka zabrana ili „istina“ koju izravno ili neizravno propiše država, može ne samo produbiti postojeće društvene podjele i pridonijeti novima, nego i ozbiljno ugroziti slobodu izražavanja i istraživanja.
  7. Zbog svega toga pozivamo hrvatsku javnost i sve odgovorne čimbenike, da se suzdrže od političkoga, zakonodavnog i pravosudnog ograničavanja znanosti, i od svakog pokušaja da propišu poželjne, ideološki pravovjerne istine. Upozoravamo da se u protivnome kreće na put bez povratka – put u cenzuru i kontrolu mišljenja. Demokratskom je poretku lakše otrpjeti negativne posljedice zloporabe totalitarnih simbola i apologije totalitarnih režima, kolikogod one nerazumne i štetne bile, negoli ugroziti slobodu misli i govora, slobodu izražavanja i istraživanja.
10. listopada 2017.

POTPISNICI (abecednim redom):
1. dr. sc. Mato Artuković
2. prof. dr. sc. Ivo Banac
3. dr. sc. Nikica Barić
4. doc. dr. sc. Zlatko Begonja
5. dr. sc. Ante Delić
6. izv. prof. dr. sc. Andrea Feldman
7. dr. sc. Mislav Gabelica
8. dr. sc. Vladimir Geiger
9. dr. sc. Zlatko Hasanbegović
10. dr. sc. Mario Jareb
11. dr. sc. Tomislav Jonjić
12. dr. sc. Stipe Kljajić
13. prof. dr. sc. Mijo Korade
14. dr. sc. Jure Krišto
15. dr. sc. Ana Lederer
16. dr. sc. Zlatko Matijević
17. dr. sc. Stjepan Matković
18. dr. sc. Anđelko Mijatović
19. doc. dr. sc. Ana Munk
20. prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak
21. dr. sc. Amir Obhođaš
22. prof. dr. sc. Ante Uglešić
23. izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato
24. izv. prof. dr. sc. Teodora Vigato

 

Podržite Apel i potpišite peticiju!

Apel hrvatskih intelektualaca za slobodu misli i govora

APEL HRVATSKIH INTELEKTUALACA ZA SLOBODU MISLI I GOVORA

1. Hrvatska javnost dulji niz godina svjedoči nastojanjima političara i političkih stranaka, da se pretvore u vrhovne tumače nacionalne i svjetske povijesti, poglavito povijesti 20. stoljeća i napose Drugoga svjetskog rata.
2. To nastojanje se ne očituje samo u pokušajima manipulacije javnošću, nego i u težnjama da se takozvana povijesna istina propiše rezolucijama i deklaracijama političkih ustanova i njihovih parapolitičkih izdanaka, a ponekad i u pokušajima da se znanstvena istraživanja i interpretacije faktično ograniče odlukama pravosudnih tijela koje su donesene za pojedinačne, konkretne slučajeve.
3. Historiografija je znanstvena disciplina, a ne ideološka batina. Njezina je zadaća istraživati i tumačiti prošlost, ne podređujući se današnjim ideološkim predodžbama i ne služeći sadašnjim političkim potrebama.
4. Odvijajući se u kontekstu europskih i svjetskih političkih, svjetonazorskih, kulturnih, gospodarskih, vjerskih i drugih prijepora, povijest je hrvatskoga naroda u posljednje stoljeće i pol obilježena snažnim sukobima, koji su pridonijeli dubokim podjelama u hrvatskom društvu. One nisu otklonjene ni u Domovinskome ratu, koji je označio pobjedu borbe hrvatskoga naroda za neovisnošću i u kojem je stvorena i obranjena neovisna i demokratska hrvatska država.
5. Te podjele su se odrazile i na historiografske prijepore i nedoumice koje traju desetljećima, i koje iz dana u dan rađaju novim spoznajama i novim interpretacijama. Te spoznaje i interpretacije se ne obaziru na političke i ideološke dogme, jer to nužno proizlazi iz karaktera historiografije kao znanstvene discipline. One su plod novih istraživanja, novootkrivenih dokumenata i svjedočenja. Svaki pokušaj da ih se ograniči i propiše političkim deklaracijama, zakonodavnim rješenjima ili pravosudnim odlukama, nasrtaj je na znanost, demokraciju i slobodu.
6. Samo nedemokratski, totalitarni režimi propisuju istine, a samo oni koji o povijesti ne znaju ništa, ne znaju da je to propisivanje istine jedan od glavnih razloga njihove propasti. Potpuno iluzorno je misliti da se društveni prijepori, kao sastavnica svakoga demokratskog društva, mogu ukloniti represijom i zabranama. Svaka zabrana ili „istina“ koju izravno ili neizravno propiše država, može ne samo produbiti postojeće društvene podjele i pridonijeti novima, nego i ozbiljno ugroziti slobodu izražavanja i istraživanja.
7. Zbog svega toga pozivamo hrvatsku javnost i sve odgovorne čimbenike, da se suzdrže od političkoga, zakonodavnog i pravosudnog ograničavanja znanosti, i od svakog pokušaja da propišu poželjne, ideološki pravovjerne istine. Upozoravamo da se u protivnome kreće na put bez povratka – put u cenzuru i kontrolu mišljenja. Demokratskom je poretku lakše otrpjeti negativne posljedice zloporabe totalitarnih simbola i apologije totalitarnih režima, kolikogod one nerazumne i štetne bile, negoli ugroziti slobodu misli i govora, slobodu izražavanja i istraživanja.

-------------------
AN APPEAL OF CROATIAN INTELLECTUALS FOR THE FREEDOM OF THOUGHT

1. For quite some time now the Croatian public has witnessed the attempts of political leaders and parties to turn themselves into supreme interpreters of national and world history, especially that of the twentieth century, and then most especially of the Second World War.
2. These attempts are manifest not only by endeavors to manipulate the public, but notably in aspirations to prescribe the historical truth by way of resolutions and declarations made by political institutions and their para-political offshoots, and sometimes in attempts to limit scholarly research and interpretations by decisions of judicial bodies that are relevant for individual, concrete cases.
3. Historiography is a scholarly discipline, not an ideological club. Her task is to research and interpret the past, without subjecting it to present-day ideological conceptions and or by having it serve the current political needs.
4. The history of the Croatian nation, which developed in the context of European and global political, ideological, cultural, economic, and other controversies, was marked during the past century and a half by powerful conflicts, which contributed to deep divisions in Croatian society. These were not averted in the War of Independence (Homeland War), which marked the victory of the Croatian people’s struggle for independence and in which the sovereign Croatian state was created and defended.
5. These divisions were reflected in historiographic controversies and dilemmas that have been ongoing for decades and which from day to day gave rise to new understandings and new interpretations. These understandings and interpretations disregard political and ideological dogmas, because they necessarily derive from the character of historiography as a scholarly discipline. They are the product of new research, newly-discovered documents, and testimonies. Every attempt to restrict them and prescribe them by political declarations, legal arrangements, and judicial decisions is an attack on scholarship, democracy, and freedom.
6. Only undemocratic, totalitarian regimes prescribe truth, and only those who know nothing of history, fail to understand that the prescription of truth is one of the main reasons for the destruction of these regimes. It is illusory to think that social controversies, as an integral part of democratic society, can be removed by repression and interdicts. Every interdict or “truth” that is directly or indirectly enacted by the state can only deepen the existing social divisions and seriously endanger the freedom of expression and research.
7. For these reasons we call on the Croatian public and all the responsible factors to resist political, legal, and judicial limitations on scholarship, as well as every attempt to prescribe desirable, ideologically orthodox “truths”. We issue a warning that the opposite is to embark on the path without return – the path of censorship and thought control. The democratic order can more easily endure the negative consequences of misuse of totalitarian symbols and the apology of totalitarian regimes, no matter how unreasonable and harmful, then to endanger the freedom of thought and speech, the freedom of expression and research.

[your signature]

1,691 signatures

Podijeli peticiju:

   

 

Potpisnici Apela hrvatskih intelektualaca za slobodu misli i govora - List of signatories
1,691 Mijo Stipić Zagreb 12.12.2017.
1,690 Brano Heinrik 03.12.2017.
1,689 Sebastijan Palić Zagreb 02.12.2017.
1,688 Raguž Vlatko 32271 Rokovci-Andrijaševci 25.11.2017.
1,687 zvonimir ČOP Slavonski Brod 24.11.2017.
1,686 Dipl.ing. Robert Čulina Zagreb 18.11.2017.
1,685 Ivan Knezovic Zagreb 14.11.2017.
1,684 Angela Welch Philadelphia 12.11.2017.
1,683 Dino Rušinović SPLIT 10.11.2017.
1,682 Božica Dedić Melbourne 10.11.2017.
1,681 dipl.ing.Damir Čančarević ZAGREB 07.11.2017.
1,680 Branimir Krišto Zagreb 06.11.2017.
1,679 Krešimir Gavran Zagreb 06.11.2017.
1,678 Dr fra Smiljan Dragan Kožul 10020 - ZAGREB 06.11.2017.
1,677 Kristijan Lukacin Zagreb 04.11.2017.
1,676 prof.Delfina Lauš Pavljašević Zagreb 04.11.2017.
1,675 Zlatko Valentić Zagreb 03.11.2017.
1,674 Božidar Čevra Zagreb 03.11.2017.
1,673 Jure Čerkez Zagreb 03.11.2017.
1,672 dario banović zagreb 03.11.2017.